aKol 2:13.
bYo 8:44; Ep 6:12; Kol 3:6+
cMbo 51:5; Ro 1:18+; Tit 3:3
dYo 3:16; Kol 2:12+; Tit 3:4+
eKol 3:1+
fRo 3:24-28; Ga 2:16
g2Kor 5:17; Ep 4:24; Tit 2:14
hRo 9:4
iRo 5:2; Kol 1:20; Hib 12:23
kRo 5:1; Ga 3:28; Kol 1:20+
lKol 2:14
mIs 57:19; Lu 2:14; Mbaŋ 10:36
nRo 5:2; Ep 3:12; Hib 10:19+; 1Pe 3:18
oPil 3:20; Hib 12:22+
pMt 16:18; 1Kor 3:11; 2Kor 6:16
q1Pe 2:5

Ephesians 2

Maaron igham nepooŋ paghu pait

1Muuŋ, yam aneep animale yes mateeŋa. Pasa, lemim ŋgar eta pa Maaron maau, ve irau agham ŋgar poia eta maau. Sawa isob, yam amalaaŋ pa tutuuŋ toni, ve agham ŋgar samsamia naol. a

2Sawa tonenen, laghooŋ tiam, yam ataghon ŋgar to taan, ve aloŋlooŋ Sadan aliŋa. Ye daba to avuvu samsamiadi to tinepneep izi sambam paroŋania, ve ipapazaagh tamtoghon leso tizoor Maaron aliŋa. b

3Ve yam moghon maau. Yei paam. Pasa, muuŋ iit tasob rarateed. Sawa isob, lolood muŋgina ipapazaagh ghiit ve tagham ŋgar samsamia naol. Pasa, iit tamtoghon to taan gabuaad tovene. Tipoop ghiit toman ŋgar samia. Tauto muuŋ, mbalmbali to Maaron ineep toit tanimale tamtoghon tisob to taan. c

4Sawa tonenen, iit taneep tanimale yes mateeŋa. Leed ŋgar pa Maaron maau, ve irau tagham ŋgar poia eta maau. Sawa isob, tamamalaaŋ pa Maaron tutuuŋ toni. Eemoghon Maaron, ye poia pughu, ve lolo isamin ghiit kat. Ve lolo ineep toit kat ve ighaze igham poian ghiit. Tauto igham mulin ghiit itaghon tau lolo ve poia toni, ve ipamundigin ghiit toman Krisi ve tagham nepooŋ paghu ila toni. d

6Ve aazne, nene inimale ye igham iit tamtoghon to taneep tuŋia ila to Krisi, ve itiŋa Krisi tazala ndug sambam ve taneep tomani ila ina to ghamuuŋ pooz. e

7Ila uraat to Yesu Krisi, Maaron igham poian ghiit kat. Poia to ye ipatooŋa pait, nene tiina le tiina kat. Pale taghuri iza to sa? Maau. Mbeb eta iraua maau. Ye igham tovene, leso ipatooŋ poia toni ivot ighazooŋ to aazne, ve sawa muri paam. 8Tovenen yam to aghur ila to Krisi, Maaron igham mulin gham itaghon tau lolo ve poia toni. Mbeb tonenen ivot itaghon ŋgar poia eta to yam aghami ne maau. Maaron igham payam sorok. f

9Tovenen ye igham poian gham itaghon ŋgar poia eta to yam aghami ne maau. Ye igham payam sorok. Leso tamtoghon eta ipait tau sob. 10Iit tamtoghon to taneep tuŋia ila to Krisi, tanimale mbeb to paghunadi kat. Maaron tau ighur ghiit, ve igham ghiit tanim paghu, leso tagham uraat popoia to ye tau ighur di pait pataghaaŋ wa. g

Krisi ilup yes Yuda ve yes to Yuda maau ne tinim ee moghon

11Yam to Yuda maau ne, matamim iŋgal. Muuŋ, yes Yuda tipapait taudi tighaze yes, ghoro tizir di. Ve tiveveleg gham tighaze yam tizir gham maau. Eemoghon uraat to zirooŋ tamtoghon, nene mbeb to uliid moghon to tamtoghon tigham pa nimadi. Nene igham mbeb eta pa lolood maau. 12Sawa tonenen, yam aneep saguan pa Krisi, ve irau yamŋa Maaron tamtoghon toni to Israel alup gham maau. Muuŋ, Maaron yesŋa yes Israela timbua saveeŋ pa tilup di tinim ee moghon, ve ye imbua saveeŋ popoia naol padi. Eemoghon yam lemim izamim pa saveeŋ mbuaaŋ tonowen maau. Pasa, yam siŋ ite. Ve nepooŋamim izi taan, yam aghilaal mbeb popoia to Maaron ighaze igham di pait ne maau. Pasa, sawa tonenen, yam awatagi maau. h

13Eemoghon aazne, yam anim Krisi le ve aneep tuŋia ila toni. Tovenen yam tamtoghon to muuŋ aneep saguan pa Maaron, Krisi siŋ toni inim ataam payam ve anim agharau Maaron wa. i

14Tovenen Krisi tau to inim pughu pa luuma to Maaron inim pait, ve igham ghiit itiŋa Maaron talup ghiit tanim ee moghon. Aghita. Muuŋ, koi ineep ila Yuda ve yes to Yuda maau ne sosodi inim didiiŋ padi ve ipoon di, le irau tilup di maau.
(2:14) Tutuuŋ naol to Mose isaav tovene: Yes Israela irau tineep saguan pa yes to Yuda maau (Ughita Igham 23:24,32-33, 34:12-16). Ve muuŋ, didiiŋ tiina eez iluvut Rumai Tiina. Didiiŋ tonowen, timbood paesiiŋ katindi ineep ila. Isaav tovene: “Ighaze tamtoghon eta to Yuda maau, imalaaŋ pa didiiŋ tonene ve ilooŋ ila, ye pale imaat.”


Eemoghon sawa to Krisi imbaad yabyabuuŋ ve imaat, ye ireu didiiŋ tonowen izi, ve ilup di tinim ee moghon. k

15Muuŋ, tutuuŋ ve saveeŋ ŋgalsekiiŋ naol to Mose isavia di, nene igham Yuda ve yes to Yuda maau ne tiwaghurun koi pa taudi, ve tineep saguan saguan. Eemoghon sawa to Krisi igham yabyabuuŋ ila tini ve imaat izala ai pambarooŋ, ye ipasob tutuuŋ toman ŋgalsekiiŋ naol tonowen, Tauto igham ŋgar luuma ivot, ve ilup yes to tineep tuŋia ila toni tinim lupuuŋ ee moghon. Pasa, sawa to imaat izala ai pambarooŋ, ye irab motin koi to ineep ila itiŋa Maaron sosood, ve ilup ghiit toman Maaron tanim ee moghon. Tauto ipasob koi to muuŋ ineep ila Yuda ve yes to Yuda maau ne sosodi paam, ve ilup di tinim lupuuŋ ee moghon. l

17Ve ye inim ivotia saveeŋ luuma pait ighaze: “Aneep toman lolomim luuma. Pasa, koi ineep ila yamŋa Maaron sosomim muul maau.” Saveeŋ tonene ilat pa yam tamtoghon to muuŋ aneep saguan pa Maaron, ve iŋarua yei Yuda to nineep nigharaui ne paam. m

18Pasa, Krisi to inim ataam pa Avuvu ee moghon ilup ghiit tasob, ve Avuvu tonowen iuluul ghiit pa tala tagharau Tamaan Maaron, leso itiŋa tasavsaav. Yam to Yuda maau ne, ve yei Yuda paam. n

19Tovenen aazne, yam anim loomba, ma sumbudi muul maau. Yam anim tamtoghon to Maaron, ve yamŋa tamtoghon toni patabuaŋa asob to sambam. o

20Yam animale rumai to Maaron malimooŋa pida. Rumai tonowen, Maaron ireii iyoon izala yes mbaŋooŋa to Krisi ve yes propeta uraat todi. Ve Yesu Krisi, ye yaam to inim pughu pa rumai ve ipaloti. 21Ye ikis rumai toni malimooŋa tisob tineep tuŋia ila inadi, ve ighamgham uraat pa reiŋ rumai toni, leso iza inim tiina, ve inim Ŋgeu Tiina ina patabuaŋ to nepooŋ. p

22Tovenen yam paam, yamŋa tamtoghon tisob to tineep tuŋia ila to Krisi ne, Krisi ighamgham uraat payam, ve iluplup gham. Leso anim Maaron Avuvu ina to nepooŋ. q

Copyright information for TUCO